zagrebačka trilogija
Blog
srijeda, listopad 10, 2007
Dragi moji, odlučio sam se malo educirati u svojoj ljutnji pa sam tako prionuo proučavanju zakona. I evo što sam saznao: (kako bih vam olakšao posao, bitne sam rečenice podcrtao ili podebljao i dodatno obilježio ovom bojom)
 
Ulomci iz ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA (NN158/03) koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 25. rujna 2003.
 
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje pravni status pomorskog dobra, utvrđivanje njegovih granica, upravljanje i zaštita pomorskog dobra, upotreba i korištenje, razvrstaj morskih luka, lučko područje, osnivanje lučkih uprava, lučke djelatnosti i njihovo obavljanje, gradnja i korištenje lučke nadgradnje i podgradnje, te bitna pitanja o redu u morskim lukama.
Na zaštitu morske obale i mora od onečišćenja, osim onečišćenja s plovnih i plutajućih objekata, primjenjuju se propisi o vodama i propisi o zaštiti okoliša.
Članak 2.
Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja:
1. luka označava morsku luku, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi,
2. luka otvorena za javni promet jest morska luka koju, pod jednakim uvjetima, može upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta,
3. luka
5. koncesija je pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje iz opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje fizičkim i pravnim osobama, sukladno prostornim planovima, (dakle, ovlasti su u rukama županija koje verificiraju prostorne planove-leglo korupcije ! op. lost)
6. koncesijsko odobrenje je akt na temelju kojeg se fizičkim i pravnim osobama daje na korištenje pomorsko dobro za obavljanje djelatnosti koje ne isključuju niti ograničuju opću upotrebu pomorskog dobra, (podvukao i boldao lost, aha tu smo NE ISKLJUČUJU NITI OGRANIČUJU (iako bih ja upotrijebio termin ograničavaju, al' ovi valjda imaju lektora, ja nemam) OPĆU UPOTREBU !)
II. POMORSKO DOBRO
1. Osnovne odredbe
Članak 3.
Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, (bold by lostways) a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom. Pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje (underline by lost). U smislu stavka 2. ovoga članka, dijelom kopna smatra se: morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, te u moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva.
Članak 4.
Morska obala se proteže od crte srednjih viših visokih voda mora i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena kao i onaj dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda (italic by lost). Morska obala uključuje i dio kopna nastao nasipavanjem, u dijelu koji služi iskorištavanju mora. Crtu srednjih viših visokih voda utvrđuje Hrvatski hidrografski institut.
Članak 5.
Građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom smatraju se pripadnošću pomorskog dobra. Na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi (underline by lost).
Članak 6.
Pomorsko dobro se upotrebljava ili koristi u skladu s odredbama ovoga Zakona. Upotreba pomorskog dobra može biti opća i posebna upotreba. Opća upotreba pomorskog dobra podrazumijeva da svatko ima pravo služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni (underline by lost). Posebna upotreba pomorskog dobra je svaka ona upotreba koja nije opća upotreba ni gospodarsko korištenje pomorskog dobra. Gospodarsko korištenje pomorskog dobra je korištenje pomorskog dobra za obavljanje gospodarskih djelatnosti, sa ili bez korištenja postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru, te sa ili bez gradnje novih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru.
Članak 7.
Za posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra može se u
Zakonom propisanom postupku fizičkim i pravnim osobama dati koncesija. Za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru koja ne isključuje niti ograničuje opću upotrebu pomorskog dobra, pravnim i fizičkim osobama daje se koncesijsko odobrenje. (underline&bold by lostways) Pomorsko dobro može se dati na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje u skladu s propisima o zaštiti okoliša i prirode. Koncesija na pomorskom dobru može se dati nakon što je utvrđena granica pomorskog dobra i provedena u zemljišnim knjigama.
Članak 8.
Sve koncesije na pomorskom dobru i koncesijska odobrenja daju se na temelju prava koja na pomorskom dobru ima Republika Hrvatska.
Članak 9.
Davanjem pomorskog dobra na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje osobama iz članka 7. stavka 1. i 2. ovoga Zakona mogu se druge osobe djelomično ili potpuno isključiti od upotrebe ili korištenja (underline by lost). Isključenje predviđeno stavkom 1. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju više sile ili nevolje na moru, dok one traju. Dakle catch 22 je članak 9. Ajmo vidjet dalje tko je odgovoran za potpis na koncesiji (ako on postoji) koja odobrava pregrađivanje šljunčane plaže i koji su to viši interesi (op. lost)
Članak 10.
Pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave u skladu s odredbom ovoga Zakona. Pod upravljanjem pomorskim dobrom podrazumijeva se održavanje, unapređenje, briga o zaštiti pomorskog dobra u općoj upotrebi, te posebna upotreba ili gospodarsko korištenje pomorskog dobra na temelju koncesije ili koncesijskog odobrenja. O dijelu pomorskog dobra u općoj upotrebi koje se nalazi na njenom području, vodi brigu o zaštiti i održava jedinica lokalne samouprave.
Članak 11.
Upravljanje pomorskim dobrom može biti redovno i izvanredno. Redovno upravljanje obavlja se sukladno godišnjem planu. Redovno upravljanje pomorskim dobrom smatra se briga o zaštiti i održavanju pomorskog dobra u općoj upotrebi. Izvanredno upravljanje obuhvaća sanaciju pomorskog dobra izvan luka nastalu uslijed izvanrednih događaja i izrada prijedloga granice pomorskog dobra i njezina provedba. O redovnom upravljanju pomorskim dobrom vode brigu jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: gradovi/općine), a o izvanrednom upravljanju jedinice područje (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: županije).
3. Koncesije
Članak 16.
Koncesija je pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje iz opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje pravnim osobama i fizičkim osobama registriranim za obavljanje obrta. Prava i obveze na temelju koncesije nastaju sklapanjem ugovora o koncesiji. Opseg i uvjeti posebne upotrebe ili gospodarskog korištenja, uređuju se odlukom i ugovorom o koncesiji, a u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
Članak 17.
Koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra daje se na temelju provedenoga javnog prikupljanja ponuda. Koncesija za posebnu upotrebu pomorskog dobra daje se na zahtjev. Bilo bi zanimljivo vidjeti natječaj, ako je proveden (op. lostways)
Članak 19.
Posebna upotreba pomorskog dobra smatra se: (underline by lostways)
1. gradnja na pomorskom dobru građevina za potrebe vjerskih zajednica, za obavljanje djelatnosti na području kulture, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, znanosti, informiranja, športa, zdravstva, humanitarnih djelatnosti i druge djelatnosti koja se ne obavlja radi stjecanja dobiti, (underline&bold by lostways)
2. gradnja na pomorskom dobru građevina i drugih objekata infrastrukture (ceste, pruge, vodovodna, kanalizacijska, energetska, telefonska mreža i sl.), građevine i drugi objekti za potrebe obrane, unutarnjih poslova, regulaciju rijeka i drugih sličnih infrastrukturnih objekata.
Članak 23.
Odluka o koncesiji mora biti utemeljena na nalazu i mišljenju stručnog tijela za ocjenu ponuda koje utvrđuje je li ponuda za koncesiju:
1. odgovara svim posebnim propisima i gospodarskom značaju pomorskog dobra,
2. usklađena s gospodarskom strategijom, politikom gospodarskog razvitka i strategijom zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske i županije,
3. planirana djelatnost ne umanjuje, ometa ili onemogućuje upotrebu ili korištenje tog odnosno susjednih dijelova pomorskog dobra prema njihovoj namjeni. (underline by lostways) Dakle ovdje to nije slučaj jer ako želim proći do svoje ogradice sa druge strane kampa, to ne mogu slobodno učiniti već moram okolo naokolo putem.(op lostways)
Bla, bla na još tridesetak stranica.
 
Zaključak. Prvo. Zakon je usran, jer jer jednim člankom omogućuje nešto, što prethodnim izričito zabranjuje. Na primjer, u članku 5. govori o nepovredivosti opće upotrebe dobra, da bi u 9. dao mogućnost ograničenje ili obustave prava oćeg korištenja koje je regulirano koncesijom. Drugo. Interesi lokalne samouprave (čitaj: privatni interesi lokalnih moćnika i glavešina) su uzdignuti iznad razine njezinih žitelja. Treće, još uvijek nisam siguran da je ova ograda u skladu sa tim istim zakonom, odnosno naše je pravo znati (kao što kaže aktualna kampanja) da li je ispoštovana procedura koju propisuje zakon i tko je, imenom i prezimenom, donio odluku o pregrađivanju mora. Pa nek taj onda objasni nama, koji su to interesi lokalne samouprave….
Plus, ovakav zakon omogućuje izravno, strancu, da uz pomoć vlasništva nad  tvrtkom, dobije koncesiju i pregradi, odnosno zagradi priolaz obalom. To će pak, omogućiti da se dogodi upravo ono o čemu je pisao 012station, odnosno da nam i stvarni vlasnici postanu oni koji su već kupili banke, telekomunikacije i slične strateške kompanije. Tada će se i definitivno završiti famozni tisućljetni san Hrvata o vlastitoj državi, upravo suprotno proklamacijama naše drage vlade odnosno parlamenta. I sve ono za kaj su naši dečki ostavili kosti širom nam domovine postaće uzaludno. Živjeli!
 
I na kraju….iskrene čestitke svima koji su pročitali ovaj post. Tu ubrajam i sebe, jer je 90% teksta citiranje zakona.
 
 
lostways @ 15:56 |Komentiraj | Komentari: 15 | Prikaži komentare